Italija je zadala iznenađujući udarac svojim bankama i izazvala šok u cijelom sektoru u Europi uvođenjem jednokratnog poreza od 40% na ekstra dobit ostvarenu višim kamatama, nakon što je ukorila zajmodavce jer nisu nagrađivali štediše.
Kako javlja CNN, u Italiji su podignute kamate generirale za banke rekordnu dobit, dok u isto vrijeme banke štedišama nisu ponudile povećanje prinosa.
Dionice europskih banaka pale su u utorak
Indeks banaka u eurozoni pao je 4,5 posto i predstavlja najveći dnevni pad od previranja u bankarskom sektoru u ožujku, kada je posrnuo Credit Suisse.
Vlada talijanske premijerke Giorgie Meloni iznijela je tu ideju ranije ove godine, ali se činilo da je odustala od tog plana. Međutim, od tada su sjajni rezultati banaka u prvom polugodištu vratili to pitanje u fokus i potaknuli vladu da djeluje uoči ljetne stanke.
Vodeće talijanske banke izvijestile su o mnogo boljim rezultatima od očekivanih za prvih šest mjeseci i poboljšale su svoje izglede za dobit zahvaljujući višim kamatnim stopama na kredite.
S druge strane, kamata za depozite u prosjeku je 12%, naspram 22% u eurozoni, izračunao je Jefferies (op.a. investicijska bankarska grupacija).
Potpredsjednik vlade Matteo Salvini na tiskovnoj konferenciji u Rimu kasno u ponedjeljak izjavio je kako treba pogledati dobit banaka u prvom polugodištu da bi se uočilo kako njihov profit nije u milijunima već u milijardama.
Burzovni indeks talijanskih banka pao za 7,7%
Burzovni indeks talijanskog bankarstva pao je u utorak za 7,7%, pri čemu je najveći pad zabilježila banka Intesa Sanpaolo (IITSF) i to za 8,4%, a prati ju banka UniCredit (UNCFF) s padom od 7%.
Gilles Guibout, voditelj dioničkih strategija u Axa Investment Managers u Parizu, rekao je kako ove vladine intervencije u Europi ne pomažu u osiguravanju potrebne stabilnosti za smanjenje premije rizika vezane za eurozonu. Istaknuo je kako Italija nije prva, već da je navedeno Španjolska učinila prošle godine.
Analitičari Bank of America procjenjuju da bi novi porez mogao koštati talijanske banke između 2% i 9% njihove zarade.
Pad je pogodio druge banke u valutnom bloku, uključujući španjolsku Banco Santander (BCDRF) i njemačku Deutsche Bank (DB), a obje su pale za više od 4%.
Samo u 2023. Italija će oporezovati 40% neto kamatne marže banaka (op.a. mjera prihoda kojeg banke ostvaruju iz jaza između kreditnih i depozitnih kamatnih stopa). Vlada očekuje da će od ove mjere prikupiti oko 3 milijarde eura (3,3 milijarde dolara), rekli su Reutersu dobro upućeni izvori.
Prihodi ovog poreza pomagat će zaduženima i za porezne olakšice
Prihodi od poreza na nepredviđene prihode koristit će se za pomoć korisnicima hipoteka i za porezno rasterećenje, rekao je zamjenik talijanske premijerke.
"Porez koji je Italija nametnula na višak profita za koji se smatra da banke ostvaruju došao je kao iznenađenje i vjerojatno izaziva zabrinutost da bi druge zemlje mogle slijediti primjer Italije", rekao je Stuart Cole, glavni makroekonomist u Equiti Capitalu.
Italija nije jedina zemlja koja nameće poreze na ekstra profit ili posebne namete za banke u Europi. U prosincu 2022. Španjolska je odobrila privremeni namet za prikupljanje 3 milijarde eura do 2024. radi ublažavanje pritisaka na troškove života.
U Hrvatskoj kamate na štednju skoro da ne postoje
Naše banke podigle su kamate na kredite, ali prinos na štednju (postojano) skoro da ne postoji.
U isto vrijeme domaće banke glavninu prihoda ostvaruju od naknada (primjerice za vođenje računa, za transakcije i slično), dok vodećim bankama taj prihod parira onom ostvarenom od primarne djelatnosti - plasmana kredita.
O porezima na kapitalnu dobit i porezima na ekstra dobit slušam već godinama od svih političkih opcija, ali niti jedna nije ozbiljno u tom pravcu usmjerila porezno zakonodavstvo kako bi pravednije prerasporedila društveni trošak države!
U međuvremenu je Hrvatska ušla u eurozonu, a inflacija je značajno umanjila platežnu moć građana. Premijer Plenković (HDZ) je teatralno najavljivao intervenciju vlade, koja je u cijelosti izostala ili je pak potpuno neprimjetna...
Izvor: CNN
