Kad danas gledamo vijesti o afričkoj svinjskoj kugi u Hrvatskoj – vojska na cestama, tisuće svinja koje čekaju eutanaziju, stožeri i izvanredne mjere – jasno se vidi isti obrazac nepovjerenja koji smo proživjeli za vrijeme pandemije.
Istražio sam cijeli slučaj još prije dvije godine, razgovarao s veterinarom Rogerom Meacockom iz Velike Britanije i ušao dublje u pitanja koja se stalno ponavljaju:
- Je li eutanazija svinja dio nekog globalnog plana za smanjenje proizvodnje hrane?
- Jesu li odluke koje se danas provode rezultat stručnih standarda ili nestručnog upravljanja?
- Zašto su nadzori lovišta, koja su očiti rezervoari virusa, očito zakazali?
Na temelju onoga što smo uspjeli provjeriti nema dokaza da je riječ o planiranoj sabotaži. Više se nameće objašnjenje da su propusti i nestručnost omogućili virusu da uđe u velike farme i da su neke mjere – poput masovnog odstrjela divljih svinja – vjerojatno povećale rizik širenja. Lovci su ulazili u zaražena područja bez adekvatne biosigurnosti, čime su otvorili nove kanale prijenosa.
Postavlja se i pitanje nadzora nad lovištima. Divlje svinje su glavni prijenosnici, a istovremeno relativno otporne pa mogu dugo nositi virus. Zašto lovišta nisu ranije stavljena pod strogu kontrolu, po uzoru na neke njemačke regije koje su virus držale pod nadzorom? Tko su koncesionari tih lovišta, kako se biraju, i postoje li političke veze s vladajućima koje utječu na dodjelu koncesija? To su konkretna pitanja koja zaslužuju javnu raspravu.
Dodatni problem je laboratorijska infrastruktura. Hrvatska nema laboratorij biološke sigurnosti razine 3, pa uzorke za potpunu izolaciju virusa mora slati u inozemstvo. Službena potvrda bolesti temelji se na PCR testu u nacionalnom referentnom laboratoriju. PCR je danas precizniji nego u pandemiji i rizik lažno pozitivnog nalaza je manji, ali činjenica da se ključna dijagnostika oslanja na tehnologiju koja je u pandemiji bila predmet sporova – i da nemamo vlastiti BSL-3 kapacitet – dovoljno je da javnost bude skeptična.
I tu dolazimo do poveznice s pandemijom. Tijekom covida mnoge odluke stožera nisu bile dobro obrazložene niti su se kasnije pokazale utemeljenima. Nismo proveli ozbiljnu istragu ni tražili odgovornost za pogreške. Taj nedostatak transparentnosti ostavio je trajno nepovjerenje u institucije. Danas, kad ministar i krizni stožer objavljuju nove izvanredne mjere, velik dio građana automatski sumnja da "nije cijela istina na stolu" – iako za sada sve upućuje na propuste i nebrigu, a ne na namjerni plan.
Što možemo reći s dokazima u ruci:
- Virus je potvrđen laboratorijski, uzorke je analizirao akreditirani nacionalni laboratorij.
- Afrička svinjska kuga nije opasna za ljude, ali je vrlo zarazna za svinje i nema cjepiva.
- Masovni odstrjel divljih svinja i kašnjenje u kontroli lovišta mogli su ubrzati širenje bolesti.
- Nepovjerenje prema institucijama potaknuto je iskustvom pandemije i izostankom naknadne odgovornosti.
Sve ostalo – od teorija o globalnom planu do špekulacija o namjernom izazivanju zaraze – ostaje u zoni nagađanja iako će krajnji rezultat biti isti – manje hrane.
Pozivam vas da pogledate priloženi kratki video intervju s veterinarom Rogerom Meacockom, u kojem razgovaramo upravo o ovim pitanjima: kako se bolest dijagnosticira, koje su stvarne opasnosti, i koliko nestručne odluke mogu pogoršati situaciju. Možda vam pomogne da sami procijenite koliko je u ovoj priči problem virus, a koliko ljudi i sustav koji bi ga trebali držati pod kontrolom.
Urednička dopuna autorskog teksta:
Ranije smo kroz godinu prenosili vijesti o rastu prijetnje od virusa afričke svinjske kuge i upozorenja Hrvatske poljoprivredne komora, koja je otvoreno optuživala nadležno ministarstvo za neujednačenu primjenu zakona i neprimjenjivanje (nepoštivanje) odluke o izlovu divljih svinja!
Video: Prodor ASK u Jagodnjaku
U Zagorju su pak preporučivali kemijske repelente, no država nije organizirala informiranost i jednostavan pristup repelentima, već je zauzet uobičajeno uhljebničko bahati stav "javite se"!
Video: Približavanje divljih svinja kućanstvima
"Dok nekom ne smrkne, nekom ne svane" ide narodna poslovica u kojem je "svanulo" hrvatskom ministru vanjskih poslova Grliću-Radanu (HDZ), koji je suvlasnik Agroproteinke preko koje je izuzetno dobro "zaradio" na jadima s ASK-om i eutanazijom svinja (op.a. Agroproteinka je jedina tvrtka u Republici Hrvatskoj koja ima odobreni objekt za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla za materijal kategorije 1 i 2 – u ovom slučaju usmrćene zaražene domaće svinje).
Vanjska poveznica: informacija na stranicama Ministarstva poljoprivrede
Prilažemo pitanja na koja bi trebali odgovoriti (a budite uvjereni da nikad neće) nadležni ministar poljoprivrede David Vlajčić (DP) i vrh veterinarskog instituta (predsjednik upravnog vijeća Tomislav Dobranić i ravnateljica Andrea Humski), u kojem (prema kuloarskim pričama) uhljebnički blaguje cijeli niz Fuchsovih (HDZ) "odabranika" (op.a. aktualni ministar prosvjete).
