Iako je prvi članak Faktografa (siječanj '25.) prozivao političare Grmoju i Beljaka zbog "netočnih tvrdnji" o rodnoj disforiji, noviji članak (prosinac '25.) potvrđuje da su njihove tvrdnje u skladu s hrvatskom praksom.
Dakle siječanjski članak Andreja Dimitrijevića pogrešno prikazuje tvrdnje političara o rodnoj disforiji kao netočne, dok prosinački članak Faktografa potvrđuje da su te tvrdnje u skladu s hrvatskim zakonima i praksom – primjer "dezinformacije" u vlastitim redovima.
Faktograf je inicijalno pisao:
"Zaključno, zastupnici brkaju pojmove 'spola' i 'roda' te netočno insinuiraju da postoje samo dva spola ili dva roda, a da su sve ostalo mentalne bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je sredinom 2018. godine novu verziju Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-11) u kojoj su sve kategorije vezane za trans osobe premještene iz poglavlja o mentalnim poremećajima u ono o seksualnom zdravlju."
Gotovo 12 mjeseci kasnije pisali su:
"Što se pak tiče procesa liječenja rodne disforije, treba napomenuti da je točno da je u Hrvatskoj i dalje na snazi međunarodna klasifikacija bolesti 10 (MKB-10), koja zaista rodnu disforiju svrstava u 'mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja'. Potvrdili su to i iz HZJZ-a na upit Faktografa."
Nagrađivani novinar Andrej Dimirijević pisao o Grmoji i Beljaku ( rubrika "Ocjena točnosti")
U siječnju 2025. godine Andrej Dimitrijević objavio je na Faktografu članak "Međunarodna klasifikacija bolesti ne smješta trans osobe u patologiju".
Dimitrijević u tekstu tvrdi da Nikola Grmoja i Krešo Beljak iznose netočne tvrdnje o rodnoj disforiji jer se ocjenjuju prema MKB‑11, međunarodnoj klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije.
Prema MKB‑11, rodna inkongruencija više se ne smatra mentalnim poremećajem, nego stanjem vezanim uz seksualno zdravlje.
Na temelju toga Dimitrijević zaključuje da su političari pogrešno informirani.
Vanjska poveznica: Međunarodna klasifikacija bolesti ne smješta trans osobe u patologiju
Vanjska poveznica: digitalna arhiva izvornog članka (za slučaj naknadnih manipulacija)
Ivan Nekić ga krajem godine demantirao (rubrika "Pod Povećalom")
Međutim, u prosincu 2025. godine Faktograf je objavio novi članak "Kako se u Hrvatskoj liječi rodna disforija".
U tom članku de facto se demantira siječanjski zaključak jer jasno navodi da se u Hrvatskoj i dalje koristi MKB‑10, prema kojoj se rodna disforija formalno vodi kao mentalni poremećaj.
To znači da tvrdnje Grmoje i Beljaka u hrvatskom kontekstu odgovaraju stvarnom stanju i važećim pravilima.
Vanjska poveznica: Kako se u Hrvatskoj liječi rodna disforija
Vanjska poveznica: digitalna arhiva izvornog članka (za slučaj naknadnih manipulacija)
Što se je po srijedi ?! Što se događa u tom Faktografu ?!
Razlika između siječanjskog i prosinačkog članka nije u činjenicama o MKB‑11, koja je točno opisana, nego u primjeni i kontekstu.
Prvi članak presuđuje prema međunarodnom standardu koji u Hrvatskoj još nije implementiran, dok drugi članak potvrđuje stanje stvarne primjene MKB‑10 u nacionalnom sustavu.
Ovakvo neprecizno prikazivanje tvrdnji političara, bilo zbog nehotičnih ili pak namjernih interpretativnih manipulacija, spada u okvir širenja zavaravajućih ili uznemirujućih informacija.
Prema hrvatskom zakonu, informacije koje mogu zavarati javnost i stvoriti pogrešan dojam o činjenicama smatrat će se dezinformacijama i mogu izazvati pravne posljedice ako se koriste u kontekstu javnog informiranja.
U ovom slučaju, Dimitrijević je, iako možda nenamjerno, de facto ispao izvorom dezinformacije, jer je u prvom članku stvorio pogrešan dojam o točnosti tvrdnji političara u hrvatskom kontekstu.
Što na koncu možemo zaključiti?
U prvom članku Grmoja i Beljak prozvani su da govore netočno jer se njihove tvrdnje ocjenjuju prema MKB‑11, koja u Hrvatskoj nije na snazi.
Drugi članak, koji opisuje stvarnu primjenu MKB‑10 u Hrvatskoj, zapravo potvrđuje da su njihovi navodi točni za hrvatski kontekst.
Dakle tvrdnja da Grmoja i Beljak griješe je netočna (a potencijalno i manipulativna), jer ignorira lokalnu praksu i primjenu klasifikacije.
Komentar glavnog urednika
Faktograf se pozicionirao (zapravo predstavlja se) kao vodeći hrvatski fact-checking portal.
Andrej Dimitrijević je, prema tvrdnjama Faktografa, za svoje istraživačke priče dobio niz nagrada Hrvatskog novinarskog društva.
Navode kako u rubrici "Ocjena točnosti" ocjenjuju tvrdnje političara i političkih aktera čija se točnost može mjeriti objektivnim činjenicama.
Navode kako se u rubrici "Pod povećalom" dubinski bave važnim političkim i društvenim temama.
Slučaj s tvrdnjama Nikole Grmoje i Kreše Beljaka o rodnoj disforiji ukazuje na ozbiljne nedostatke u njegovoj metodologiji.
Siječanjski članak Andreja Dimitrijevića prikazao je tvrdnje političara kao netočne, pozivajući se na MKB‑11 klasifikaciju Svjetske zdravstvene organizacije, koja u Hrvatskoj nije na snazi. U stvarnom hrvatskom kontekstu primjenjuje se MKB‑10, prema kojoj su tvrdnje političara u skladu s važećom praksom.
Ova informativna pogreška otvara nekoliko pitanja:
U kojoj mjeri Faktograf provjerava lokalnu primjenu međunarodnih standarda prije objave?
Jesu li izvori portala dovoljno relevantni i primjenjivi za hrvatski kontekst ili se oslanjaju na selektivne interpretacije?
Postoji li rizik da izbor izvora ili kontekstualnih okvira nenamjerno stvori zavaravajući dojam kod javnosti?
I konačno, postoji li osnovana sumnja da bi ovakve pogreške mogle biti rezultat namjerne manipulacije ili su ipak jednostavno posljedica aljkavosti i površne provjere činjenica?
Primjer jasno pokazuje da čak i fact-checking portal može postati izvor dezinformacije ako se ne vodi preciznom, kontekstualno svjesnom provjerom činjenica.
Faktograf kao medij sebe definira kroz provjeru istinitosti tvrdnji, a ovakve pogreške dovode u pitanje njegovu dosljednost i kredibilitet.
Faktograf (prema vlastitim navodima) financira EU (Media Resilience program) te Otvoreno društvo Georgea Sorosa za projekt "Opasno po zdravlje", a za što sami navode:
"Udruga Faktograf provodi projekt 'Opasno po zdravlje: publika u centru borbe protiv dezinformacija', koji se bavi se suzbijanjem zdravstvenih dezinformacija koje mogu dovesti do ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi, diskriminacije i govora mržnje, posebno prema ranjivim skupinama. Također, zdravstvene dezinformacije mogu direktno utjecati na tijek liječenja pacijenata i ugroziti im zdravlje."
Faktografu smo poslali upit s ukazom na opisane detalje - do objave ovog članka nisu odgovorili niti mijenjali prvotnu objavu.
Konačni zaključak donesite sami za sebe, a mi ćemo zbog svega navedenog podnijeti odgovarajuće institucionalne prijave!
