Prva pjevačica koja je snimila ovu pjesmu bila je Lieselotte Bunnenberg, poznatija pod umjetničkim imenom Lale Andersen. Do tada je nastupala u kabareima i to s relativno skromnim uspjehom.
Tek kada su njemačke trupe početkom travnja 1941. godine zauzele bivšu Jugoslaviju i kada je na Radio Beogradu (tzv. vojnički radio) po prvi put puštena ova pjesma, Lale Andersen je konačno postala poznata. A s njom i Lili Marleen. Budući da se ovu radijsku postaju moglo čuti na gotovo svim ratištima Europe kao i na sjeveru Afrike, Lili Marleen je već u prvim danima emitiranja čulo više od šest milijuna slušatelja.
Poručnik Karl-Heinz Reintgen dobio je zadatak da oživi predratnu radio postaju u Beogradu koja je imala jedan od najjačih odašiljača u Europi. Njen singnal se čuo u cijeloj Europi i na sjeveru Afrike. Odmah po dolasku u okupirani grad budući direktor radija s pet vojnika je upao u studio smješten u zgradi SANU, pogođenoj tijekom bombardiranja Beograda. Emitiranje "Soldatensendera" na frekvenciji Radio Beograda počelo je 25. travnja 1941., dva tjedna nakon njemačke okupacije.
Vojnički radio imao je svega šezdesetak gramofonskih ploča, što je bilo nedovoljno za poludnevno emitiranje. Reintgen se zato obratio državnom nacističkom Raichsradio-u u Beču, odakle su poslana dva paketa otpisanih ploča. Među škartom koji je stigao Dunavom bila je i gramofonska snimka iz 1939. s pjesmom Lale Andersen, koju je Schultze uglazbio po stihovima Leipove "Pjesme mladog vojnika na straži". Ploča je do tada bila prodana u jedva 700 primjeraka.
Postaja je ubrzo postigla veliku slušanost. Putem središnje emisije "Beogradski mladi stražar" od vojničkih priloga skupljeno je milijun Reichs maraka povodom rođendana Adolfa Hitlera 1943. godine. Novine u okupiranom Beogradu o tome su pisale pod naslovom "Vođa Reicha zahvaljuje Vojničkom radiju Beograd".
Urša Raukar ponosna na svoju obradu Lili Marlen
U Hrvatskoj je svoju očaranost Lili Marlen javno pojasnila visoko pozicionirana Možemovka Urša Raukar, kćer znamenitog i omiljenog hrvatskog pijanista, glazbenog pedagoga, televizijskog redatelja i urednika, glumca te vrsnog prevoditelja Mladena Raukara, koja je 90-ih svoje domoljublje (pored svih pjesama na ovom svijetu) pronašla baš u obradi Lili Marlen.
Tada je bila kritizirana, ali ona je relativizirala bilo kakvu kntroverznost te pjesme.
Svojevremeno je isticala da tadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović ne priznaje antifašizam te da je član bleiburškog zdruga, a opet njoj ne smeta što je upravo svoje domoljublje 90-ih pronašla baš u pjesmi koja je proslavljena programom Vojničkog radija Beograd u okupiranoj Srbiji, čija kvislinška vlast se svojevremeno pohvalila kako je prva "Judenfrei" država u Europi!
Iako pjesma sadržajno nema nikakve veze s nacizmom postala je simbol njemačkih okupacijskih snaga i bila je dio nacističke propagande notornog nacističkog ministra Goebbelsa!
